KÎÍÔÅÄÅÐÀÖÈ£À
ÑËÎÁÎÄÍÈÕ ÑÈÍÄÈÊÀÒÀ

ÑÈÍÄÈÊÀÒ ÒÅËÅÊÎÌÀ "ÑÐÁÈ£À"

www.sindikat-telekoma.co.yu 

Bezbednost radnika na radu je prioritetan zadatak sindikata

        Uloga sindikata u preduzeću u ostvarivanju prava zaposlenih veoma je važna,naročito u sektoru bezbednosti I zdravlja, jer je zaštita radnika na radu prioritetan zadatak sindikata.Svedoci smo nažalost, da sindikat u našem društvu nema tako značajnu ulogu.Posebno, uloga sindikata u unapređivanju uslova rada na marginama je interesovanja sindikata.Mogu slobodno da kažem da ovo nije slučaj kada je u pitanju Sindikat Telekoma Srbija obzirom da u okviru sindikata postoji I radi komisija zaštite na radu.
Izvinjavam se na ovom kratkom pojašnjenju a sada sledi nastavak:Nova uloga sindikata, koji zastupa radnike I pregovara u njihovo ime, podrazumeva osposobljenost I zrelost sindikalnog rukovodstva u preduzeću za odgovorno ispunjenje obaveza koje sindikat ima.Od sindikalnog poverenika ili predstavnika zaposlenih za bezbednost I zdravlje na radu se ne zahteva da budu stručnjaci za oblast bezbednosti I zdravlja na radu ili da vrše inspekcijski nadzor.Od njih se zahteva da se zalažu za bezbedne I zdrave uslove rada, da sarađuju sa stručnim licima za ovu oblast I zahtevaju od poslodavca da obezbedi zaposlenima rad na radnom mestu I u radnoj okolini u kojima su sprovedene mere bezbednosti I zdravlja na radu.
        Uspeh te borbe u velikoj meri zavisi od poznavanja problema I primenjenog principa sindikalnog delovanja za ostvarivanje interesa članstva.Bezbednost I zdravlje na radu podrazumeva obezbeđivanje takvih uslova rada na kojima se, u najvećoj mogućoj meri , smanjuju povrede na radu,profesionalna oboljenja I oboljenja u vezi sa radom I koji pretežno stvaraju pretpostavku za puno fizičko, psihičko I socijalno blagostanje zaposlenih.Bezbednost I zdravlje na radu je sastavni deo života svakog radnika, deo opšte kulture I onoga što se dešava u svakom preduzeću I društvu uopšte.Efikasnost bezbednosti I zaštite zdravlja na radu zavisi od stepena angažovanosti svih faktora u preduzeću.Ne može se očekivati da će jedna osoba, ili čak jedna služba u većem preduzeću, bez obzira na poznavanje problematike, stručnost I osposobljenost, moći da stvori bezbedne I zdrave uslove rada ako uspešno ne funkcioniše ceo sistem bezbednosti I zdravlje na radu.
        Nažalost, u našem društvu u velikom broju preduzeća taj sistem još uvek nije zaživeo.Mnogi poslodavci I poslovodstva nisu svesni značaja zaštite, smatraju je nepotrebnim troškom, a ne investicijom za budućnost.Tako mnogi menadžeri dolaze do zaključka da ljudi I njihov rad imaju najnižu vrednost.Budući da imaju takav stav , tako se prema ljudima I odnose.Sve drugo je preče od zaposlenih u preduzeću.Jer ko će, pored tolikih briga o naplati,nabavci,plasmanu,tekućoj likvidnosti I svim drugim problemima koji muče savremenog srpskog mendžera misliti o bezbednosti I zdravlju zaposlenih.Oni su tu da rade I treba da budu srećni što imaju bilo kakav posao.Poslodavci ni malo nisu zabrinuti, niti je njihov kapital umanjen zbog toga što je u poslednje tri godine na poslu život u Srbiji izgubilo 164 radnika.

Tekst preuzet iz decembarskog broja Zaštita u praksi, ne u celosti već samo delovi teksta.

Predsednik Komisije Zaštite na radu
Sindikata Telekoma “Srbija” 
Ivanko Mandić

Ñåêðåòàðè¼àò ÑÈÍÄÈÊÀÒÀ ÒÅËÅÊÎÌÀ "ÑÐÁÈ£À" 

11000 Áåîãðàä, Ðàäèâî¼à Êîðàžà 4
òåëåôîí: 011/3445-852, ôàêñ:011/3446-011
e-mail:
sindikat.telekoma@telekom.yu